MEDIX, God. 23 Br. 124/125  •  Uvodnik  •  Urologija HR ENG

Uvodnik

Željko Kaštelan, Slavko Orešković

 

U Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, postoji značajan trend starenja populacije te je ovaj broj Medixa posvećen problemu čija se učestalost povećava s godinama života, a to je poremećaj mokrenja.

U devet preglednih stručnih članaka (state of the art) i četiri osvrta, priznati stručnjaci hrvatske medicine u ovom tematskom broju s kolegama čitateljima dijele suvremene spoznaje koje se odnose na dio česte, svakodnevne kazuistike ne samo liječnika opće medicine, već i kolega brojnih drugih specijalizacija.

Tegobe mokrenja vrlo su česte u muškaraca srednje i starije životne dobi, uzrok su smanjenja kvalitete života i morbiditeta bolesnika te su znatan medicinski, socijalni i ekonomski problem. S obzirom na trend starenja populacije, može se očekivati da će u budućnosti broj bolesnika s tegobama mokrenja biti sve veći. Važno je znati da uz dobroćudno povećanje prostate postoje i brojni drugi uzroci tegoba s mokrenjem, zbog čega je i uveden pojam simptoma donjega urinarnog trakta (engl. lower urinary tract symptoms, LUTS).

Urinarna inkontinencija (UI) je tema o kojoj se relativno malo govori, a vrlo je važna jer nije samo medicinski problem, već utječe i na životni stil bolesnika, ograničuje mobilnost te izaziva sram i nelagodu. Inkontinenciju tijekom života doživi svaka četvrta žena i svaki osmi muškarac. Obrada i liječenje bolesnika s UI-jem zahtijeva individualiziran holistički pristup.

Uzroci erektilne disfunkcije (ED) su psihički ili organski, odnosno najčešće se radi o kombinaciji obaju uzroka. Incidencija i prevalencija ED-a raste sa starijom životnom dobi, a razlog tome su procesi povezani sa starenjem. Posebno mjesto u dijagnostici i liječenju zauzimaju bolesnici sa srčanim tegobama. ED može upućivati na postojanje srčane bolesti, jer se pojavljuje prosječno 3–5 godina prije prvih srčanih tegoba.

U ženskoj populaciji učestalost prekomjerno aktivnoga mokraćnog mjehura iznosi oko 13–17%, i raste sa životnom dobi. Radi se o čestom poremećaju koji znatno smanjuje kvalitetu života. Uspjeh liječenja ovisi o dobroj dijagnostici i dobro odabranom načinu liječenja, a suvremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima postiže se optimalan učinak liječenja i osigurava kvalitetan život bolesnica.

Manjak estrogena dovodi do niza promjena ne samo u rodnici nego i u mokraćnom mjehuru i mokraćnoj cijevi, što se klinički očituje tegobama kao što su vaginalna suhoća, pruritus, pojačani vaginalni iscjedak, dispareunija, disurične tegobe, uroinfekti i nekontrolirano otjecanje mokraće. Estrogenska terapija koja se može primjenjivati lokalno ili u kombinaciji sa sustavnim pripravcima, ima važnu ulogu u liječenje takvih tegoba u postmenopauzalnih žena.

Neinvazivni pristup liječenju stresne urinarne inkontinencije u žena uključuje i termički učinak erbijeva lasera koji se primjenjuje i za liječenje sindroma proširene rodnice, u terapiji prolapsa organa male zdjelice i kod vaginalne atrofije.

Poremećaji mokrenja također su vrlo važni i u teško oboljelih bolesnika koji zahtijevaju palijativnu skrb. Obiteljski liječnik u suradnji s bolničkim kolegama i palijativnim timom te, uz pomoć Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje koji odobrava uporabu uroloških pomagala bolesnicima prema Pravilniku o ortopedskim pomagalima, može osigurati kompletnu skrb i o takvim bolesnicima.

Na koncu, ostaje otvoreno pitanje je li 2017. godine tematsko područje poremećaja mokrenja i dalje tabu tema u Hrvatskoj. U svakom slučaju, poznavanje i liječenje poremećaja mokrenja, poglavito u starijoj životnoj dobi, od osobitog je interesa za mnoge grane medicine i obuhvaća polja djelatnosti različitih specijalnosti.

prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med.,
predsjednik Hrvatskog androloškog društva

prof. dr. sc. Slavko Orešković, dr. med.,
predsjednik Hrvatskoga društva za ginekološku urologiju