MEDIX, God. 17 Br. 92/93 • Pregledni članak • Radiologija
HR
ENG
Uloga radiologije kod transplantacije organaThe role of radiological imaging in organ transplantation
Ivica Sjekavica, Maja Hrabak Paar, Ranka Štern Padovan
Radiološka obrada rutinski je dio obrade donora organa, te primatelja organa prije, za vrijeme i nakon transplantacije. Ultrazvučnom i doplerskom analizom prati se morfologija i hemodinamika bubrega i jetre nakon transplantacije, osobito u ranom postoperativnom razdoblju, te je prva metoda u algoritmu radiološke obrade potencijalnih darovatelja i primatelja organa. U slučaju sumnje na komplikacije nakon transplantacije te ukoliko se ultrazvukom ne uspije postaviti dijagnoza, za detaljniju analizu koristi se kompjutorizirana tomografija (CT) ili rjeđe magnetska rezonancija (MR). CT-angiografijom jetre i bubrega donora prikazuju se anatomske varijacije vaskularne opskrbe organa što kirurgu omogućuje odabir darovatelja. CT ili MR-prikaz nakon transplantacije gušterače, kao i CT-koronarografija nakon transplantacije srca, imaju vodeću ulogu u otkrivanju komplikacija nakon transplantacije ovih organa.
Ključne riječi:
kompjutorizirana tomografija; magnetska rezonancija; transplantacija bubrega; transplantacija gušterače; transplantacija jetre; transplantacija srca; ultrazvuk
Radiological management is a part of routine workup in organ donors, as well as in organ recipients before, during and after transplantation. Ultrasonography with doppler analysis is used for follow-up of transplanted kidney and liver morphology and hemodynamics, especially in early posttransplant period. It is also the first radiological method used for preoperative evaluation of potential organ donors and recipients. If posttransplant complications are suspicious or ultrasonography didn’t reveal the diagnosis, further evaluation is required using computed tomography (CT ), or less frequently magnetic resonance imaging (MRI). Hepatic and renal CT angiography in organ donors can depict anatomic variations of vascular supply which enables surgical selection of the donor. In the liver recipient liver morphology, presence of focal lesions and variations of liver vascularization should be depicted. Doppler analysis and detection of iliac artery calcifications on plain radiography is usually sufficient for decision which iliac artery should be used for transplanted kidney arterial anastomosis. Coronary CT angiography can be used for detection of graft vasculopathy after heart transplatation because it can depict both luminal stenosis and wall thickenning, but images are often tehnically degraded by elevated heart rate of the denervated transplanted heart.
Key words:
computed tomography; heart transplantation; kidney transplantation; liver transplantation; magnetic resonance; pancreas transplantation; ultrasonography

Trajna medicinska izobrazba
Čitajte Medix, informirajte se, rješavajte test znanja i prikupljajte bodove za obnovu liječničke licence.
Test znanja iz Medixa br. 153/154 možete poslati do 31. ožujka 2023. godine.






.png)
.png)